U brojkama, zagađenje okoliša izgleda ovako: svakih osam sekundi jedno dijete u svijetu umre od posljedica trovanja kontaminiranom vodom, u ocean se svake godine baci 6 milijardi otpada od čega je većina od plastike, u Kini čak 700 milijuna stanovnika pije zagađenu vodu, prema National Geographic.
Tijekom jednog sata, Amerikanci bace čak 2,5 milijuna plastičnih čaša. Svaka od njih razgrađivat će se najmanje 500 godina. Od svakih milijun tona nafte koja se preveze vodenim putevima, prosječno se jedna tona izlije u vodu, odnosno more.
Otpad koji završava u morima i oceanima ima kobne posljedice za životinjske i biljne vrste koje tamo žive. Životinje masovno ugibaju od posljedica gutanja plastičnih vrećica koje završe u moru, a ribe koje obitavaju u zagađenim vodama gube osjetilo mirisa. No, kad biste iste ribe stavili u čistu vodu, osjetilo mirisa bi im se vratilo. S obzirom na to da osjetilom mirisa ribe traže hranu, ali im isto pomaže i u tome da izbjegnu predatore, u zagađenim su vodama šanse za njihovo preživljavanje male ili nikakve.
Zašto je zagađenje važan problem? Važno je ponajviše zbog negativnog utjecaja na okoliš, koje je nama važno za svakodnevni život. Tu ubrajamo osiguravanje čistog zraka i čiste vode, bez kojih život na Zemlji, kao što znamo, ne bi postojao. No glavni razlog zbog kojeg nastaje zagađenje su ljudi. Zagađenje utječe na naš okoliš, jer onečišćuje vodu, što utječe na životne uvjete ljudi i biljaka.
Ako nemamo čistu vodu za uzgoj biljaka i drveća, kako ćemo napraviti papir i uzgajati usjeve za prehranu ljudi?
Kako bismo se svi upoznali s ovim problemom i promislili, što možemo učiniti da zaštitimo okoliš pokrenuto je obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša (eng. World Environment Day) koji se obilježava 5. lipnja svake godine u više od 140 zemalja svijeta.
To je najvažniji dan UN-ovog poticanja ekološke osviještenosti i djelovanja na području zaštite okoliša. Na poticaj Ujedinjenih naroda, svjetske vlade i organizacije na ovaj dan već 46. godinu zaredom pokreću akcije kojima se promiče važnost zaštite okoliša. U proteklih 46 godina Svjetski dan zaštite okoliša je postao globalna platforma za podizanje svijesti o širokom području zaštite okoliša, od onečišćenja mora i globalnog zatopljenja, do užih okolišnih tema na lokalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini. Svatko je pozvan na sudjelovanje – kao pojedinac ili kao dio grupe, i svatko može odabrati svoju temu kojom se pozornost usmjerava na osobito važan okolišni problem.
Okoliš onečišćuju razne stvari kao što su :
- OTPAD U PRIRODI ( razno smeće iz naših domova )
- IZLIJEVANJE NAFTE IZ BRODOVA ( što je sve češće na obalama Jadranskog mora )
- ODBACIVANJE STAROG ŽELJEZA ( perilica rublja, hladnjaka, starih bicikala.. )
- SVJETLOSNO ZAGAĐENJE ( umjetno osvjetljavanje neba lošom umjetnom rasvjetom )
ČUVATI OKOLIŠ MOŽEMO NA RAZNE NAČINE. Vrlo često su to načini koji su u isto vrijeme korisni i za okoliš i za naše zdravlje i za naš kućni budžet. U nastavku donosimo samo neke, da nam se ne bi dogodilo da od šume ne vidimo drveće.
RECIKLIRANJE
Osobama koje žive u kući lakše je formirati malo reciklažno dvorište nego što je to slučaj s onima koji žive u stanu. Ipak, svatko to može, s više ili manje truda. Ukoliko nemate mjesta gdje biste odlagali stvari za reciklažu, informirajte se gdje se nalazi najbliže reciklažno dvorište. Priroda će vam biti zahvalna, a isto tako i vaša djeca.
ŠTEDNJA PAPIRA, VODE, STRUJE…
Papir trošimo stalno. Nažvrljamo poruku na papir te ga potom bacimo. A DRUGA STRANA PAPIRA? Napravite spremnik za neiskorištene papire. To mogu biti papiri za razne poruke, bilješke i sl.
ČUVANJE ENERGIJE
Koliko puta ostavimo svjetlo da gori u nekoj prostoriji bez potrebe? Jesmo li obične žarulje zamijenili štednima? Koliko puta dnevno palimo mikrovalnu pećnicu poradi zagrijavanja vode ili kave? A sve nam to stiže na naplatu…
Sada je i više nego važno biti ekološki svjestan i voditi računa o svim negativnim utjecajima koje čovjek čini na okolinu koja ga okružuje.
BRIGA ZA PRIRODU NIKADA NIJE BILA OD VEĆE VAŽNOSTI, TOME SVJEDOČE I MNOGE KLIMATSKE PROMJENE.
Maria Tomić Preiner, dipl. psihologinja i dipl. socijalna radnica
Članak je nastao u sklopu projekta: „Sinergija održivog razvoja i poduzetničke aktivnosti u školskim klupama“, kojeg sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje.
Stajališta izražena u ovom članku isključiva su odgovornost Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.