O volontiranju

Koliko je neki čovjek vrijedan za svoju zajednicu ovisi, u prvom redu, o tome koliko su njegovi osjećaji, misli i djela usmjereni na unapređivanje života drugih ljudi… ALBERT EINSTEIN.

 

Prema Zakonu o volontiranju RH (N.N. br. 58/07, 22/13) i Etičkom kodeks volontera (N.N. br. 55/08) volontiranje se prepoznaje i promiče kao:

  • aktivnost ili usluga od interesa za Republiku Hrvatsku koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitala, osobnog razvoja, do aktivnog uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijega i ravnopravnijega demokratskog društva.
  • Volontiranjem se doprinosi društvenom razvoju, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključivanju.
  • Volontiranjem se stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit.
  • Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit

 

Prema studiji o volonterstvu u EU koju je za Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) proveo GHK, a vodila Opća uprava za obrazovanje i kulturu (DG EAC) Europske komisije: Analiza nacionalnih ispitivanja i izvješća o volonterstvu prepoznatih od glavnih zainteresiranih strana u zemljama članicama ukazuje da u EU postoji oko 92 do 94 milijuna odraslih osoba uključenih u volontersko djelovanje. To nadalje ukazuje da je oko 22% do 23% Europljana starijih od petnaest godina uključeno u volonterski rad. Nacionalna ispitivanja obično pokazuju nižu razinu volontiranja u usporedbi s nekim glavnim europskim ili međunarodnim ispitivanjima .

Postoje vidljive razlike u razini volonterstva između zemalja članica. Dok neke članice EU-a imaju dugotrajnu tradiciju volontiranja i razvijene volonterske sektore, kod drugih je taj sektor tek u začetku ili je slabo razvijen. Nacionalne studije o volontiranju pokazuju da je razina volonterstva[1]:

  • Veoma visoka u Austriji, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu jer je u tim zemljama preko 40% odraslih osoba uključeno u obavljanje volonterskih aktivnosti.
  • Visoka u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj i Luksemburgu gdje je 30%-39% odraslih uključeno u volontiranje.
  • Srednje visoka u Estoniji, Francuskoj i Latviji gdje se volonterstvom bavi 20%-29% odraslih osoba.
  • Relativno niska u Belgiji, Cipru, Češkoj Republici, Irskoj, Malti, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj gdje se 10%-19% odraslih bavi volonterskim aktivnostima.
  • Niska u Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Litvi gdje je u volonterske aktivnosti uključeno manje od 10% odraslih osoba.

 

Volontiranje u Centru Sunce je najčešće s osjetljivim skupinama djece, starijih i drugih potrebitih osoba te nije dopušteno/moguće volontirati (prema Zakonu):

  •  osobama kojima traje sigurnosna mjera obveznog liječenja
  • osobama kojima traje sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena
    sukladno odredbama Kaznenog zakona
  • osobama koje su pravomoćno osuđene ili se protiv njih vodi kazneni postupak za
    neko od kaznenih djela protiv života, osobne slobode, spolne slobode, zlostavljanja
    djece i sl.

TKO MOŽE VOLONTIRATI?

Volonter je, sukladno odredbama Zakona o volontiranju:

  •  fizička osoba koja volontira u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno važećim nacionalnim i međunarodnim propisima, ako drugačije nije uređeno Zakonom.
  •  Maloljetna volonterka ili volonter je osoba mlađa od 18 godina koja volontira u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno odredbama ovoga Zakona.
  • Volonterski se angažman preporuča svima, a posebice mladima i nezaposlenim osobama. Često kroz borbu za vlastitu egzistenciju, u periodu traženja posla, posustanemo ili se ne dosjetimo ovakvih načina koji nas mogu dovesti do zaposlenja. Naime, kroz osjećaj osobne koristi, korištenje osobnih kapaciteta i suradnju s drugim ljudima (posebice iz svoje struke) mogu se steći nova stručna znanja, ukloniti negativni aspekti nezaposlenosti poput osjećaja besperspektivnosti, vlastite nekompetencije i neuspjeha. Isto tako, mladi kroz volonterski rad mogu steći često presudno iskustvo koje može doprinijeti njihovom zapošljavanju, upoznati ljude iste profesije, stvoriti poslovne kontakte te steći važno profesionalno samopouzdanje.
  • S druge strane, mnoge zaposlene osobe, često i na visoko pozicioniranim mjestima, u jednom trenutku osjete zasićenje, nerijetko nas zahvati «burn out» uslijed stresa te osjetimo potrebu za još nečim što bi nas moglo odmoriti i ispuniti. U tome se posebno korisnim pokazao volonterski i uopće društveno koristan angažman. Takav angažman daje nam osjećaj smisla i ispunjenosti, jer smo dali doprinos pozitivnom razvoju i doprinos uvjerenjima za koja bi voljeli da su prisutnija.
  • U inozemstvu, a danas sve više i u Hrvatskoj je uobičajeno da tvrtke potiču i omogućuju zaposlenicima sudjelovanje u društveno korisnim akcijama u toku radnog vremena, a također i besplatno «posuđuju» svoje zaposlenike udrugama. Osim zbog kvalitetnog imagea tvrtke, mnoge tvrtke to čine svjesne da će tako smanjiti sagorijevanje zaposlenika i zadržati dragocjene članove tima. Tako primjerice marketinške agencije bez naknade priređuju kampanje za promoviranje kvalitetnih obiteljskih odnosa. Još jedan od sjajnih načina spajanja dobrobiti volonterstva, društveno vrijednog angažmana sa kvalitetom i razvojem tvrtke jeste kroz volonterski rad provesti team building. Vaš tim može, primjerice, urediti, počistiti i okrečiti prostorije neke društveno vrijedne udruge ili susjedne škole!

Stoga, preporučamo svakome da pronađe svoje mjesto za volontiranje, financijsku potporu vrijednim projektima ili drugačiji doprinos razvoju ljudskih vrijednosti.

Za sva pitanja slobodno nas kontaktirajte!