Biti maštovit, pričljiv, znati zainteresirati druge za ono što govoriš samo su neke od osobina koje pokazuju da već sada imaš dobre temelje s kojima bi jednog dana mogao/la postati poduzetnik ili poduzetnica.
Ako bi već sada želio/željela razviti svoju poduzetnost u nastavku ti donosimo nekoliko savjeta kako to postići. Inicijativnost i poduzetnost uključuju sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelo. Što znači stvaralaštvo, preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i ulaganje truda u ono što ti je važno i što te veseli. Poduzetnička je ideja temelj budućeg poslovanja i može značajno ovisiti o motivaciji i načinu na koji pokrećemo posao. Nekima je poduzetnički poduhvat zamjena za postojeći ili izgubljeni posao, drugima je način promjene životnog stila ili zarađivanje više novaca. Snažan motiv za pokretanje posla može biti promjena prebivališta ili obiteljske situacije, zdravstveno stanje, zasićenje postojećim poslom i želja za promjenom ili kombinacija više razloga.
Prvi korak u procesu razvoja tvoje poduzetnosti je upravo razbuktavanje tvoje maštovitosti
Kako to napraviti, zapravo je vrlo jednostavno. Za poticanje vlastite kreativnosti potrebno je pokrenuti razmišljanja i ponašanja koja su odmaknuta od vaših uobičajenih rutina. Pokušajte obavljati svakodnevne rutinske aktivnosti (kao što su pranje zubi ili putovanje na posao) na drugačiji način (npr. tražite svaki dan drugu rutu ili drugačije prijevozno sredstvo kako biste došli do škole). Svakodnevno uvježbavanje kreativnih vještina omogućit će vam drukčiji pogled na svakodnevicu.
Premda se kreativni procesi raznim vježbama mogu poticati i razvijati, naravno da od prosječne osobe neće stvoriti Einsteina ili Picassa.
Drugi korak je pretvaranje maštovitosti u poslovnu ideju
Promatrajte svoje osobne kompetencije, vještine i interese. Razgovarajte sa stručnjacima iz područja koja vas zanimaju. Oni obično vide više prilika nego što ih mi sami možemo vidjeti i iskoristiti i rado ih prenose drugima. Posjećujte skupove, društvena okupljanja i sajmove. Umrežite se s kreativnim osobama i osobama koje vas ispunjavaju pozitivnom energijom.
Otkrijte što vas frustrira. Možda je to izvor frustracije i za druge ljude, te potencijalno tržište. Povežite do sada nepovezane pojmove, materijale, tehnologije… Važno je prepoznati priliku i početi razmišljati na način: gdje drugi vide probleme, oni vide rješenja i prilike.
Posljednja važna stvar kod ocjenjivanja vlastite ideje je da li je ta stvar potrebna kupcima, tj. hoćemo li imati kupaca za naš proizvod ili našu uslugu.
Uzmimo kao primjer bicikl s četiri kotača. Novo i ludo? Svakako! Moguće pretočiti u stvarnost? Izrada prototipa ne bi trebala koštati mnogo (a niti dijelovi u masovnoj proizvodnji), tako da i na ovo pitanje možemo odgovoriti potvrdno. Ali treba li bicikl na četiri kotača ljudima? Iskreno, ne baš. Masovna proizvodnja ovakvog proizvoda bi, vrlo vjerojatno, doživjela podbačaj jer će vrlo malo kupaca kupiti ovaj proizvod. Na kraju možemo sumirati da bi ideju mogli ocijeniti prema revolucionarnosti, financijskoj i ekonomskoj isplativosti te ima li potrebe za njom u stvarnom svijetu. Naravno, ovo nisu jedini uvjeti za dobru ideju, ali će svakako navesti na pravi put.
Treći korak: Vjeruj u svoju ideju
Mnogo je primjera ideja koje su stručnjaci ismijali, a poslije su lupali glavom o zid. Ideje koje su smatrali besmislenima naišle su na plodno tlo, a iznosi računa sretnika koji su ih se dosjetili pišu se s mnogo nula. Zuckerberg se, umjesto da si razbija glavu time je li njegova ideja dovoljno kul, vodio pitanjem: “Bih li se ja koristio Facebookom?”. Odgovor je bio “da”. Amazon je krenuo iz slične pozicije pokrenuvši internetsku prodaju u doba dok su ljudi bili skeptični kad je riječ o plaćanju karticama na internetu. I ne samo to, troškovi slanja često znaju nadoknaditi sve što je korisnik “uštedio” takvom kupnjom. Ako sami ne vjerujemo u ideju i njenu kvalitetu, zašto bi netko drugi, tj. kupac, povjerovao da je proizvod dobar i kupio ga?
Nadam se da će ti ovi savjeti pomoći da i ti već sada ili u budućnosti kreneš u svoj poduzetnički pothvat.
Maria Tomić Preiner, dipl. psihologinja i dipl. socijalna radnica
Članak je nastao u sklopu projekta: „Sinergija održivog razvoja i poduzetničke aktivnosti u školskim klupama“, koji se provodi u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Program sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Stajališta izražena u ovom članku isključiva su odgovornost Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
