ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA „DJEČJA IGRALIŠTA NA PODRUČJU TREŠNJEVKE I ZAGREBA

Datum objave: 29.01.2020

Dana 22.  svibnja 2014.  godine  u 16 sati u prostorijama Mjesne samouprave Knežija, Albaharijeva 2, održan je okrugli stol na temu: „Dječja igrališta na području Trešnjevke i  Zagreba“  u sklopu projekta „Poticajna  obitelj“  koji  su  financirali  Grad  Zagreb  i  Ministarstvo  socijalne  politike  i  mladih.
Organizator okruglog stola je Centar za edukaciju i savjetovanje „Sunce“. Na okruglom stolu sudjelovalo je ukupno 20  stručnjaka iz različitih područja od kojih su:

I.  Pet  vijećnika gradskih  četvrti  u  gradu  Zagrebu  (ili  predstavnici  Vijeća):  Nada  Boban  (Gornji grad  –  Medveščak),  Maja  Čižić  (Črnomerec),  Nevena  Balen  (Donji  grad),  Dijana Jerković Križan (Donja Dubrava) i Saša Molan (Trešnjevka jug)
II.  Stručnjaci  iz  Gradskog  ureda  za  prostorno  uređenje  –  Odsjek  za  zelene  površine:  Vera Valenta i Gordana Žarak
III.  Predstavnici iz Zagrebačkog Holdinga  –  Zrinjevac:  teh. dir.  Jure Leko  i dir. održavanja  Marko Smolčić
IV.  Ravnateljica Obrazovnog centra za prevenciju nesreća: Kristina Švagalj Kramarić
V.  Predsjednik Centra za kvalitetu i sigurnost: Marinko Kramarić
VI.  Predstavnica Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti ULUPUH i Foruma za kulturu krajobraza: krajobrazna arhitektica Ivanka Mlinarić
VII.  Predstavnica Udruge „Vilenice“:  krajobrazna arhitektica, Marina Butorac
VIII.  Centar za socijalnu skrb, Gornji grad – Medveščak: soc. rad. Janja Samardžić
IX.  Predstavnik Hrvatskog školskog športskog saveza: prof. kineziologije Stjepan Crnokić
X.  Predstavnici  Centra  za  edukaciju  i  savjetovanje  „Sunce“:  predsjednica  Upravnog  odbora  i prof.  psihologije  Tanja  Prekodravac,  dipl.  soc.  pedagog  Željka  Gomuzak  Anić,  mag. psihologije Jana Krpina i prof. kineziologije Božica Križanić.

Cilj  okruglog  stola  je  bio  okupiti  multidisciplinaran  tim  stručnjaka  koji  su  spremni  pridonijeti  iz različitih  perspektiva  svojih  struka,  zajedničkim  radom,  sugestijama,  svojim  znanjem  i  iskustvom planu razvoja dječjih igrališta na području grada Zagreba i šire. Zaključci radne skupine sa okruglog stola:

  • Sva  dječja  igrališta  i  igraonice  trebali  bi  udovoljavati  sigurnosnim  zahtjevima  usvojenih engleskih  normi  HRN EN 1176, koje nisu prilagođene uvjetima u Hrvatskoj  ili ne obuhvaćaju sve  potrebne  stavke  te  ostavljaju  prostor  za  slobodnu  interpretaciju  nekih  dijelova.  Neki stručnjaci  su  zaključili  da  postoji  potreba  za  izradom  prilagođene  hrvatske  zakonske regulative  za  sigurnosne  uvjete  na  dječjim  igralištima  ili  barem  da  se  jasnije  definiraju određene stavke kako ne bi ostale rupe u zakonu i prostor za manipulaciju.
  • Nastavno  na  to,  treba  se  definirati  tijelo,  odbor  ili  ministarstvo  koje  će  provoditi  zakonsku regulativu  na  razini  Republike  Hrvatske  i  jasno  definirati  tko  je  odgovoran  za  edukaciju vlasnika igrališta o održavanju igrališta i osiguravanju maksimalne sigurnosti za djecu, da ne bi  došlo  do  sukoba  nadležnosti.  Zatim,  tko  smije  provoditi  testiranja  igrališta  po  hrvatskoj zakonskoj  regulativi  i  normama  i  koliko  često,  koji  su  postupci  sanacije  neispravnih sprava/igrala posebice u slučaju nedostatka financijskih sredstava (što je posebno upitno kod školskih i vrtićkih igrališta) i dr.
  •  Definirati  razine  odgovornosti  za  svaku  osobu  uključenu  u  sustav  postavljanja  i  održavanja sprava/igrala.
  • Potreba  za  definiranjem  koji  proizvođači  sprava/igrala  za  dječja  igrališta  zadovoljavaju standarde, a koji ne.
  • Nedostatak  dječjih  igrališta  uklopljenih  u  prirodni  okoliš  i  nedostatak  sprava  od  prirodnih  i recikliranih materijala (npr. guma, drvo).
  • Nedostatak  vođenja  i  praćenja  evidencije  ozljeda  djece  na  dječjim  igralištima,  kao  i  o uzrocima ozljeda, definirati odgovorno tijelo koje bi vodilo ovu evidenciju.
  • Uniformnost dječjih igrališta u gradu i sprave male igrive  vrijednosti kojom ne potičemo i ne razvijamo  dovoljno  psihomotorne  sposobnosti  djece  (nemotivirajude  sprave,  nedostatak kreativno  oblikovanih  sprava,  nedostatak  natkrivenih  prostora  za  igru  vani  za  kišni  i  ljetni period, nedostatak avanturističko-istraživačkog tipa igrališta  kao i prirodnih parkova u skladu s prirodom (gdje bi se koristili samo prirodni materijali i priroda sama), prerijetko  korištenje prirodne  podloge  na  igralištima  tipa  pijesak,  trava,  pijesak-zemlja,  a  prečesto  postavljanje antitraumatskih podloga koje  koje mogu sadržavati u sebi teške metale  i zbog neadekvatnog održavanja nakupljaju  prljavštine na sebe  te se s vremenom mogu razviti i gljivice  ,  loš trend postavljanja tzv. igrališta-kaveza…).
  • Nedostatak  igrališta  i  sprava  za  tinejdžere  i  adolescente  (kao  prevencija  ovisnosti, delikvencije, pretilosti te osiguravanje prostora za  psihofizički razvoj i  provođenje kvalitetnog vremena mladih).
  • Postavljanje sprava velike čvrstoće koje mogu izdržati težinu odrasle osobe.
  •  Nedostatak sprava za djecu s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.
  • Nedostatak gradskih zemljišta u pojedinim kvartovima namijenjenih dječjim igralištima.
  • Veća važnost dječjih igrališta i zelenih površina u gradskom urbanističkom planu te negativna praksa prenamjene zelenih površina i travnjaka u građevinske površine.
  • Važnost ovog okruglog stola je ukazivanje na potrebu za multidisciplinarnim pristupom struka pri projektiranju, izgradnji i održavanju dječjih igrališta koji je nužan za podizanje i održavanje kvalitete dječjih igrališta u urbanim zonama.
  •  Posebno  bismo  istaknuli  potrebu  za  kvalitetnijom  i  kontinuiranom  komunikacijom  među stručnjacima  koji  su  uključeni  u  sve  faze  nastanka  i  održavanja  dječjih  igrališta,  i  njihov om povezanošću te održavanje komunikacijske mreže  među njima, što je bila jedna od namjera ovog okruglog stola.